Trumpov bijes ujedinio Europu? "NATO je paraliziran. Već se raspada"

Bijes Donalda Trumpa prema NATO saveznicima zbog odbijanja da se uključe u rat protiv Irana zasad je postigao jednu stvar: ujedinio ih je protiv njega.

U privatnim razgovorima, na večerama i na marginama sastanaka u Bruxellesu i drugdje, europski čelnici i dužnosnici raspravljaju kako se nositi s prijetnjama američkog predsjednika da će napustiti NATO i što učiniti ako to zaista i ostvari, otkriva Politico.

Sve više dijele zabrinut stav da Trumpovi sve žešći napadi na Veliku Britaniju, Španjolsku, Francusku i druge potvrđuju duboki raskol u transatlantskom savezu. I dok još nemaju konačno rješenje, neke zemlje već razmatraju proširenje obrambenih i sigurnosnih aranžmana izvan NATO-a.

"NATO je paraliziran — ne mogu čak ni održavati sastanke", rekao je jedan europski diplomat. "Prilično je jasno da se NATO već raspada“, dodao je dužnosnik EU-a, ističući da Europa hitno mora ojačati vlastitu obranu: "Ne možemo čekati da potpuno nestane.“

Tigar od papira

Ove procjene, temeljene na razgovorima s 24 ministra, dužnosnika i diplomata, jasno pokazuju promjene u poslijeratnom svjetskom poretku koje je Trump dodatno ubrzao.

U posljednjim danima Trumpova administracija dovela je savez u možda najdublju krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Predsjednik i njegovi suradnici najavili su da će nakon rata s Iranom preispitati članstvo SAD-a u NATO-u, kao odgovor na odbijanje europskih saveznika da se uključe u sukob.

Trump je dodatno raspirio tenzije nazivajući NATO "tigrom od papira" u intervjuu za The Telegraph.

Glavni američki prigovor odnosi se na odbijanje europskih zemalja, poput Španjolske, Velike Britanije i Francuske, da dopuste korištenje svojih baza ili zračnog prostora za operacije protiv Irana. Tijekom mjesec dana sukoba Trump je sve žešće izražavao nezadovoljstvo putem društvenih mreža.

Za Europljane je ključno pitanje kako se zaštititi i očuvati ono što je najvažnije.

Nordijski razgovori

U Helsinkiju se prošlog tjedna deset europskih čelnika sastalo na privatnoj večeri bez savjetnika. U intimnom okruženju muzeja Mannerheim razgovarali su o teškom stanju saveza.

Složili su se da su Trumpovi napadi sve intenzivniji, ali i da ne mogu pristati na američke zahtjeve za sudjelovanje u ratu.

"Svi želimo kraj rata, ali nismo na istoj liniji sa SAD-om“, rekao je jedan dužnosnik. Dodao je da Europa nije bila unaprijed obaviještena o napadu na Iran te da sukob nema veze s NATO-om.

Istodobno, kriza ima ujedinjujući učinak na Europu: "Ove zemlje su i prije bile bliske, ali sada su još bliže.“

To jedinstvo nije ograničeno samo na sjever Europe. Značajno je da europski čelnici gotovo jednoglasno odbijaju poslati vojnu pomoć u sukob.

Jedan diplomat rekao je da je Trump "uništio“ transatlantske odnose i "ujedinio“ Europu protiv rata. Drugi je dodao da SAD sada moraju snositi posljedice svojih odluka.

Za razliku od rata u Iraku 2003., ovaj put ni Velika Britanija ni Poljska ne žele sudjelovati.

Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za američke avione, a Francuska zabranila korištenje svog zračnog prostora za vojne letove prema Zaljevu.

"SAD nisu konzultirale saveznike prije napada. Nije iznenađujuće da sada Europa uskraćuje suradnju“, rekao je Fabrice Pothier.

Nije Churchill

Britanski premijer Keir Starmer bio je meta Trumpovih napada, koji ga je nazvao „nije Churchill“. Starmer je odgovorio da će djelovati u interesu Ujedinjenog Kraljevstva.

Naglasio je da NATO ostaje ključni savez, ali britanska ministrica financija priznala je frustraciju zbog rata bez jasnog plana izlaska.

Velika Britanija pokušava organizirati diplomatske napore, uključujući virtualni summit 35 država, kako bi se obnovila sloboda plovidbe i trgovine.

Napetosti unutar NATO-a

Unutar NATO-a raste zabrinutost zbog krize, ali i nejasnoće oko toga što SAD zapravo traži. Glavni tajnik Mark Rutte izbjegava kritizirati Washington kako ne bi dodatno pogoršao situaciju.

Dužnosnici priznaju da stalne kritike iz SAD-a slabe savez, jer NATO počiva na ideji uzajamne obrane. Ako se ta ideja dovede u pitanje, slabi i njegova moć odvraćanja.

Traženje alternativa

Europa sve više razmatra alternativne sigurnosne strukture. Jedna od njih je Zajedničke ekspedicijske snage (JEF), dok se jača i nordijska obrambena suradnja (Nordefco).

Istodobno, EU povećava svoju ulogu u obrani. Predviđeno je 150 milijardi eura zajmova za jačanje obrambenih kapaciteta, a razmatra se i aktiviranje klauzule uzajamne obrane.

Pripreme za najgori scenarij

Iako Europa pokušava biti spremna na najgori scenarij, i dalje ostaje pitanje kako se suprotstaviti prijetnjama i očuvati sigurnost.

Za baltičke zemlje posebno je važno jedinstvo.

"U ovom trenutku moramo graditi mostove, a ne ih rušiti“, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur, upozorivši da podjele unutar Zapada idu u korist Rusiji.